Župa Sv. Nikole Biskupa u Sikirevcima ima bogatu povijest, datirajući iz 1789. godine tijekom razdoblja biskupa Matije Antuna Krtice, prvog biskupa sjedinjenih biskupija Đakovačke i Srijemske. Ova župa, koja obuhvaća središnje područje Đakovačko-srijemske biskupije, osnovana je u istoj godini kada je na europskom kontinentu počela dalekosežna francuska revolucija. S vremenom je proširena i prilagođena promjenama u administrativnom području, uključujući pripajanje Sikirevačkog Merolina i Crnog sela. Graniči s nekoliko susjednih župa, a prelazak preko rijeke Save povezuje je s župama iz Vrhbosanske Nadbiskupije u Bosanskom Šamcu i okolnim područjima.
Općina Sikirevci sagradila je 1773. crkvu sv. Nikoli, no poradi malenoga prostora od 9 hvati dužine i 4 hvata širine bila je za župnu crkvu premalena. Dopuštenjem biskupa Josipa Kukovića, ta je crkva srušena i postavljen je temelj za novu (sadašnju) župnu crkvu koji je blagoslovljen 29. svibnja 1848. po župniku Adalbertu Knežević. Crkva u svojoj dužini ima 17 hvati u širini 7 hvati i visinu 13 hvati. Izgradnja crkve u novcu stajala je 2.814 forinti u srebru. Župnik Ilija Dragoević dne, 22. prosinca 1851. blagoslovio je crkvu na čast sv. Nikoli, b. kao i staru. Nije poznat projektant crkve.