Nedjelja Božje riječi

Papa Franjo je 2019. godine apostolskim pismom  Aperuit illis  u povodu 1600. obljetnice smrti sv. Jeronima odredio da se treća nedjelja kroz godinu slavi kao Nedjelja Božje riječi. Početne riječi pisma uzete su iz pouskrsne zgode Lukina evanđelja: Tada im otvori pamet da razumiju Pisma. Vezano je uz sv. Jeronima, ljubitelja Božje riječi, koji je ustvrdio: Ne poznavati Pisma znači ne poznavati Krista. Bez Gospodina koji nam otvara pamet nemoguće je duboko razumjeti Sveto Pismo. No vrijedi i obrnuto: bez Svetoga Pisma događaji Isusova poslanja i njegove Crkve na ovome svijetu ostaju nerazumljivi. Prema podatcima Općega biblijskoga saveza iz godine 2004. Sveto Pismo je u cijelosti ili djelomično prevedeno na 2.355 jezika, a u svijetu ima 6.700 jezika, od kojih 3.000 glavnih. Prema tome ni djelomično nije prevedeno na sve jezike svijeta. Istraživanje o čitanju Svetoga Pisma, provedeno na 13 tisuća ispitanika katolika, pravoslavaca i protestanata u osam europskih zemalja i SAD-u pokazalo je da je otprilike petina ispitanih Španjolaca, Talijana i Britanaca u posljednjih godinu dana pročitalo barem jedan odlomak iz Biblije, dok su Amerikanci sa 75 % na samom vrhu. Trećina ispitanih u Njemačkoj, Italiji i Poljskoj izjavila je da najradije slušaju homiliju, a Britanci, Rusi i Španjolci gledaju televizijske prijenose liturgijskih slavlja. Za razliku od Francuza većina ispitanika ima Bibliju. Francuzi su jedini koji misle da se Biblija ne bi trebala učiti u školama. Većina ispitanika u europskim zemljama, 65 %, tvrdi da Bibliju nije lako ni čitati ni razumjeti. Sve je to utjecalo da je 6. listopada 2006. godine papa Benedikt XVI. donio odluku da se dvanaesta redovita opća biskupska sinoda posveti proučavanju Božje riječi u životu i poslanju Crkve.